Vijak sigurno drži spoj samo ako dobije pravu silu prednaprezanja. Ako je premala, spoj se olabavi ili pukne pod promjenjivim opterećenjem. Ako je prevelika, vijak se prekomjerno istegne. Moment pritezanja put je do toga – i ovisi o podmazivanju više nego što većina misli.
Što otkriva razred čvrstoće
Na glavi čeličnog vijka nalaze se dva broja s točkom, primjerice 8.8. Iz njih možete izravno očitati čvrstoću:
- Prvi broj puta 100 daje vlačnu čvrstoću Rm u N/mm². Kod 8.8 to je 800 N/mm².
- Prvi puta drugi broj puta 10 daje granicu razvlačenja Re u N/mm². Kod 8.8 to je 8 · 8 · 10 = 640 N/mm².
| Razred čvrstoće | Vlačna čvrstoća Rm | Granica razvlačenja Re | odgovarajuća matica |
|---|---|---|---|
| 8.8 | 800 N/mm² | 640 N/mm² | najmanje razred 8 |
| 10.9 | 1000 N/mm² | 900 N/mm² | najmanje razred 10 |
| 12.9 | 1200 N/mm² | 1080 N/mm² | najmanje razred 12 |
Oznaka razreda daje nazivne vrijednosti. Za 10.9 i 12.9 norma propisuje nešto višu najmanju konvencionalnu granicu razvlačenja (940 i 1100 N/mm²). S tim su vrijednostima izračunati momenti u nastavku.
Orijentacijske vrijednosti momenata pritezanja
Tablica vrijedi za vijke sa šesterokutnom glavom i metričkim normalnim navojem, koeficijent trenja µ = 0,12 (primjerice fosfatirano ili brunirano i lagano nauljeno) i iskorištenje granice razvlačenja od 90 % pri pritezanju. U zagradama je navedena sila prednaprezanja koja se pritom postiže.
| Navoji | 8.8 | 10.9 | 12.9 |
|---|---|---|---|
| M6 | 10,1 N·m (10,2 kN) | 14,9 N·m (15,0 kN) | 17,4 N·m (17,5 kN) |
| M8 | 24,6 N·m (18,6 kN) | 36,1 N·m (27,4 kN) | 42,2 N·m (32,0 kN) |
| M10 | 48,5 N·m (29,6 kN) | 71,2 N·m (43,5 kN) | 83,3 N·m (50,9 kN) |
| M12 | 83,6 N·m (43,1 kN) | 123 N·m (63,3 kN) | 144 N·m (74,1 kN) |
| M16 | 206 N·m (81,0 kN) | 302 N·m (119 kN) | 354 N·m (139 kN) |
To su orijentacijske vrijednosti. Prednost imaju podaci na crtežu, u uputama za montažu ili podaci proizvođača.
Zašto podmazivanje toliko znači
Velik dio momenta troši trenje. Ako je vijak bolje podmazan, pri istom momentu postiže se veća sila prednaprezanja. Zato vrijednost iz tablice i stanje vijka moraju odgovarati jedno drugome.
Primjer
Vijak M10 razreda 8.8 treba u svakom slučaju pritegnuti na 90 % granice razvlačenja. Koliki je moment za to potreban?
| Stanje vijka | Koeficijent trenja µ | Moment pritezanja |
|---|---|---|
| lagano nauljeno | 0,12 | 48,5 N·m |
| slabije podmazano | 0,14 | 53,9 N·m |
Ako nauljeni vijak pritegnete vrijednošću za suho stanje, postići ćete znatno veću silu prednaprezanja od planirane i možete ga prekomjerno istegnuti. Obrnuto, suhi vijak pritegnut vrijednošću za nauljeno stanje ostaje previše labav.
Koliko je to točno pri montaži?
I s pravom vrijednošću sila prednaprezanja rasipa se ovisno o postupku pritezanja. S moment-ključem najveća sila prednaprezanja otprilike je 1,6 do 2,5 puta veća od najmanje, s udarnim ključem 2,5 do 4 puta. Za važne spojeve zato je moment-ključ obavezan.
Tipične pogreške
- Preslaba matica: uz vijak 10.9 ide matica razreda 10. S maticom razreda 8 navoj matice se strgne prije nego što je vijak potpuno opterećen.
- Koeficijent trenja nije uzet u obzir: vrijednost iz tablice za suho stanje, a vijak nauljen – vijak se prekomjerno istegne.
- Vrijednosti iz tablice prenesene na druge glave: vijci s prirubnicom i upušteni vijci ili veliki provrti za vijke mijenjaju trenje ispod glave, a time i moment.
- Pogrešno očitana granica razvlačenja: Za 8.8 iznosi 640 N/mm², a ne 64.
- Opružna podloška kao osiguranje kod 8.8 i više: Kod vijaka visoke čvrstoće ona ne osigurava, presudna je sila prednaprezanja.
Česta pitanja
Smijem li vijak 10.9 jednostavno pritegnuti vrijednošću za 8.8?
To je sigurno, ali se gubi čvrstoća. Spoj tada ima samo silu prednaprezanja vijka 8.8. Je li to dovoljno, odlučuje konstrukcija.
Vrijede li vrijednosti i za vijke od nehrđajućeg čelika?
Ne. Vijci od nehrđajućeg čelika, poput A2-70, imaju drukčije čvrstoće i skloni su zaribavanju. Za njih postoje posebne vrijednosti.